Društveno proviđenje Kjare Lubik

 
U Beogradu je 18. marta obeležena desetogodišnjica smrti osnivačice Pokreta fokolara

Danas smo jednako zadivljeni društvenim proviđenjem ove izuzetne žene i njenim idealom “da svi jedno budu” (Jn 17.21), koji je iz njenog grada Trenta otišao u ceo svet“.

Tako je govorio kopredsednik Pokreta fokolara Hesus Moran, prilikom obeležavanja desetogodišnjice smrti Kjare Lubik 3. marta, u Rimu, u Kastel Gandolfu, gde se okupilo dve hiljade simpatizera Fokolara sa svih kontinenata. Mart je bio mesec posvećen Kjari Lubik, osnivačici Fokolara, koja je svojim životnim primerom privukla za sobom i svojim Idealom mnoge ljude.

Velika draž sadašnjeg vremena – moto je brojnih okupljanja, pa tako i u Srbiji. Za Kjaru je velika draž sadašnjeg vremena bila “prodreti u najvišu kontemplaciju i ostati sjedinjen sa svima, čovek pored čoveka”.

Domaćin svečanosti u Beogradu je bila Zadužbina Dositeja Obradovića – mesto društveno kulturnih događaja. Topao i velikodušan prijem domaćina doprineo je uspehu i izuzetnoj atmosferi ovog skupa. Na početku svečanosti, okupljene je pozdravila gospođa Mirjana Dragaš, upravnica Zadužbine Dositej Obradović, a susret je bio začinjen melodijama u izvođenju hora Udruženja srpsko-grčkog prijateljstva “Irida” iz Sremske Mitrovice, kojim diriguje gospođa Aleksandra Garunović.  Program, koji je vodila gospođa Snežana Stojković Pavlović, potom je nastavljen kratkim osvrtom na istorijat i duhovnost Kjare i Fokolara.

Apostolski nuncije u Srbiji mons. Lučano Surijani preneo je svoje svedočanstvo, kao sveštenik i episkop, o Kjarinom uticaju u Crkvi i susretu sa njenom harizmom. Mons. Surijani je naglasio kako je Kjara našla potvrdu, za ono što je nazirala sa svojim prvim prijateljicama i počela da oživljava, u duhu Drugog vatikanskog koncila a posebno u nekim njegovim dokumentima. Izjava o „univerzalnom pozivu na svetost“, u dokumentima, potpuna je novina, gde se dimenzija zajedništva u hrišćanskom životu naglašava kao suštinska. Koncil će više puta staviti u svoje dokumente Isusove reči: „Jer gde su dva ili tri sabrani u ime moje onde sam ja među njima“ (Mt 18,20), što se u prošlosti nikada nije dogodilo, naglasio je nuncije, i kako će duh Fokolara iz prvih vremena, kolektivna duhovnost i zajedništvo, koje je harizma Kjare unela u tkivo Crkve, postati njen deo.

Teolog i veroučitelj gospodin Stevan Jovanović, susrevši se prvi put sa pokretom pre godinu dana, u svom izlaganju je predstavio sa soteriološke (soteriologija – nauka o spasenju) i eklisiološke (eklisiologija – nauka o Crkvi) tačke gledišta učenje Kjare Lubik. Istakao je kako je preko ove harizme na nov način razumeo Hristove reči po Jovanu, gde kaže, da Duh Sveti diše gde hoće. On je prošle godine prisustvovao međunarodnom ekumenskom skupu u Rimu i doživeo, kako sam kaže, da granice Crkve ne postoje. U kratkim crtama je objasnio kako je prepoznao doprinos Pokreta fokolara u savremenim soteriološkim i eklisiološkim temama. Izdvojenost od sveta i zajedništvo sa Bogom, su neke od Kjarinih karakteristika, kaže Jovanović. „U Kjari sam prepoznao oba elementa, a koja su paradoksalna: što je Duh više izdvajao Kjaru iz sveta, ona je više grlila svet, više je prilazila ka drugome čoveku. U Kjari sam video nešto Hristoliko. Ona je žena koja svedoči da je vladavina Božja već sada ovde. Velika harizma u njoj je bila da je znala stvarati zajednicu oko sebe. Duhovnost Fokolara je, po mom mišljenjum veoma dragocena“, istakao je teolog Jovanović.

Nakon dva izlaganja usledila su svedočanstva srednjoškolke iz Ruskog Krstura i bračnog para iz Subotice – dirljive priče iz života, susreta sa bolom.

Sledeća tema o „Ekonomiji zajedništva“ je za mnoge koji su je upoznali, izazovna i atraktivna. Projekat i konkretna ostvarenja nove ekonomije predstavio je gospodin Jožef Oroš, preduzetnik iz Kovina. Istakao je da projekat ima za glavni cilj da pokaže jedan ogranak čovečanstva “bez siromašnih”, i to pokretanjem uzajamnosti na više nivoa: kreiranjem radnih mesta kako bi se ljudi isključeni iz ekonomskog i društvenog sistema ponovo uključili, širenjem “kulture davanja” i zajedništva, pokretanjem raznih obrazovnih i kulturnih inicijativa, i konačno intervenisanjem u vanrednim situacijama i pružanjem konkretne pomoći, kao i pomoći u vidu razvojnih projekata koji se sprovode u saradnji sa nevladinom organizacijom AMU (Akcija za ujedinjen svet). Sve ove aktivnosti su primer primene i razvoja nekih prvih Kjarinih zapažanja da se dobit može podeliti na tri dela. Zanimljivo je da u Srbiji ima više od dvadeset manjih preduzeća koji su prihvatili ovaj princip rada.

U poslednjem izlaganju je dr Joakim Striber pokušao da nam približi Kjarino iskustvo kojeg je htela da pretoči u jedno viđenje sveta. Njeno mistično iskustvo kaže da svugde postoji ljubav. Bog ljubav je prisutan u prirodi i u međuljudskim odnosima. Dr Striber je svoje predavanje uz pomoć slajdova, nazvao: Teologija, ekologija i umetnost i uverio nas da ove tri naučne oblasti, iako se čini da na prvi pogled nemaju ništa zajedničko, ipak ih nešto povezuje. Podsetio nas je između ostalog na zajedničku deklaraciju o Kodeksu Ekološke Etike pape Jovana Pavla II i Vaseljenskog patrijarha Vartolomeja iz 2002. godine.

Nakon akademskog dela koji je završen sa divnim melodijama sremskog hora, usledilo je druženje uz posluženje. Mogli smo primetiti kako je za mnoge učesnike to bio dragocen trenutak zbližavanja i upoznavanja, gde su mogli da razmene i sopstvene utiske sa ovog skupa, koji nas je zbližio u nadi da ćemo se uskoro ponovo videti.

Rules(500)