Projekat Ekonomije zajedništva nastao je 1991. godine nakon posete Kjare Lubik Brazilu, kao konkretan odgovor na socijalne probleme i ekonomsku neravnotežu ove zemlje, karakteristične za kapitalizam uopšte.https://www.focolare.org/serbia/files/2013/06/logo_rs1.png

Tada je upućen predlog pre svega preduzećima da udruže stečeni profit i ulože ga u jedan zajednički fond, te da ustanove organizacionu dinamiku koja bi se zasnivala na zajedništvu i bratstvu. Danas više stotina preduzeća iz celog sveta rade na principu ekonomije zajedništva, uspostavivši organizacionu strukturu zasnovanu na bratstvu i deleći proizvedena dobra.

  Industrijski parkovi – Karakteristično za Ekonomiju zajedništva je što su u njenom okrilju nastali takozvani “Industrijski parkovi”, kao jedan od načina svedočenja fokolara. Ovi punktovi nastali poslednjih godina (tri u Brazilu, a zatim u Argentini, Italiji, Hrvatskoj, Belgiji i Portugaliji), demonstriraju ekonomiju u kojoj su proizvodnja i rad autentični izrazi jevanđeoskog zakona uzajamne ljubavi.

  Cilj – Projekat u celini ima za cilj da pokaže jedan ogranak čovečanstva “bez siromašnih”, i to pokretanjem uzajamnosti na više nivoa: kreiranjem radnih mesta kako bi se ljudi isključeni iz ekonomskog i društvenog sistema ponovo uključili, širenjem “kulture davanja” i zajedništva, pokretanjem raznih obrazovnih i kulturnih inicijativa, i konačno intervenisanjem u vanrednim situacijama i pružanjem konkretne pomoći, kao i pomoći u vidu razvojnih projekata koji se sprovode u saradnji sa nevladinom organizacijom AMU. Sve ove aktivnosti su primer primene i razvoja nekih prvih Kjarinih uvida da se dobit može podeliti na tri dela.

Kulturni izraz – Od samog početka je kulturni izraz – diplomski radovi, članci, monografije, akademski skupovi – pratio konkretno iskustvo, a hrišćanska dimenzija je inspirisala akademski rad, i time uspostavila reciprocitet između teorije i prakse, koji predstavlja jedan od osnovnih aspekata ekonomije zajedništva.

Prilog o EZ u Srbiji u emisiji RTS1 “Građanin” od 06.06.2017. pogledajte ovde (prvih 5 minuta)

Zbornik diplomskih radova

ISTORIJA, PODACI, KULTURA I VESTI IZ EKONOMIJE ZAJEDNIŠTVA U SRBIJI  NA SAJTU:  http://www.ezsrbija.org/

Ekonomija davanja

Za razliku od potrošačke ekonomije,
koja se zasniva na kulturi posedovanja,
ekonomija zajedništva je
ekonomija davanja.

Ovo može izgledati teško, naporno, herojski.
Ali to nije istina, jer čovek je stvoren po liku Božjem,

a Bog je ljubav,

dakle on pronalazi svoje ostvarenje
upravo u ljubavi, u darivanju.

To je najdublja potreba njegovog bića,

bez obzira da li je on vernik ili nije.

I upravu u ovoj konstataciji,
potkrepljenoj našim iskustvom,
nalazi se nada na univerzalno širenje
ekonomije zajedništva.

Kjara Lubik, 10. novembar 1991.

Članci

Proročka ekonomija

Proročka ekonomija

U svetu postoji mnogo primera dobre prakse, čija proročka iskustva pruže alternativne ekonomske modele usmerene na održivi razvoj. Događaj “Proročka ekonomija” umrežio je neka od tih iskustava koja žele da promene svet…

[Pročitaj više]